沈阳市人民政府办公厅关于印发沈阳市落实国务院推广的13条创新改革举措工作方案的通知（沈政办发〔2018〕54号）
 Radna povr?ina s Gnome 3 su?eljem | |
| Web stranice: | www.archlinux.org |
| Porodica: | GNU/Linux |
| Model izvornog koda: | FOSS |
| Metoda a?uriranja: | Pacman |
| Upravitelj paketa: | Pacman |
| Podr?ane platforme: | i686, x86-64 |
| Tip jezgre: | monolitna |
| Licencija: | GNU GPL |
| Radno stanje: | razvija se |
Arch Linux je Linux distribucija koju karakteriziraju KISS princip (eng. Keep it simple, stupid), te kontinuirano a?uriranje paketa. Zbog te minimalisti?ke vodilje te ?injenice da ne sadr?i grafi?ko su?elje za instalaciju niti za pode?avanje sustava, ?esto se smatra distribucijom za napredne korisnike. Arch Linux projekt je zapo?et od strane Judda Vineta 2001. godine pod inspiracijom CRUX Linux distribucije te BSD sustava. Judd Vinet se 1. listopada 2007. godine povukao s pozicije voditelja projekta a naslijedio ga je Aaron Griffin.
Arch Linux razvija skupina od otprilike 25 ?lanova, tzv. pouzdanih korisnika (eng. trusted users). Sav razvijeni kod razvijen od strane njih je dostupan pod GPL licencom.
Arch Linux se uglavnom temelji na binarnim paketima. Oni su optimizirani za i686 i x86-64 mikroprocesore. Uz njih dostupan je i tzv. Arch Build System za automatiziranu kompilaciju izvornog koda. Glavni fokus Arch Linux distribucije je jednostavnost, fleksibilnost te brzina.
Na Arch Linux internetskoj stranici su dostupne ISO slike koje se mogu pokretati s opti?kih medija te USB pogona. S?ma procedura instalacije se izvr?ava putem skriptiranih dijaloga na koje korisnik odgovara davanjem odre?enog unosa. Dodatna prilagodba sustava i pro?irenje se mora obaviti ru?no naknadnim prijenosom datoteka s glavnih repozitorija.
Alternativa opti?kom mediju ili USB pogonu postoji u vidu kori?tenja stati?ke ina?ice Pacman upravitelja paketa iz ve? postoje?eg i prethodno instaliranog GNU/Linux operacijskog sustava. Korisnik u tome slu?aju montira praznu particiju tvrdog diska dok Pacman na istu instalira pakete. Nakon toga je potrebno podesiti bootloader te dodatne postavke da bi se omogu?io pristup instaliranome sustavu.s
Temeljne postavke Arch Linux distribucije su sadr?ane u datoteci /etc/rc.conf ?to je sli?no distribucijama poput Gentoo. U toj datoteci se nalaze informacije poput imena ra?unala, postavke tipkovnice, glavnih modula u?itanih prilikom u?itavanja sustava, vremenske zone, daemoni i sli?no.
Za upravljanje svim paketima se koristi aplikacija Pacman. Pacman upravlja instalacijom paketa, nadogradnjom, uklanjanjem, vra?anjem starijih ina?ica te rje?avanjem tzv. ovisnih paketa (paketi mogu zahtijevati instalaciju drugih paketa za normalan rad).
Postoji nekoliko slu?benih repozitorija paketa:
- core u kojemu se nalaze svi paketi potrebni za temeljnu po?etnu instalaciju sustava
- extra sadr?i pakete koji nisu neophodni za po?etnu instalaciju ali su uglavnom potrebni prilikom redovitog desktop kori?tenja ra?unala
- community paketi koje stvara Arch Linux zajedinca, glasuje za njih te ih zatim netko iz skupine "trusted user" u?ini dostupnim
- multilib sadr?i pakete za podr?ku 32-bitnih aplikacija u 64-bitnoj okolini
Uz prethodno navedene repozitorije postoje i testing repozitoriji koji sadr?e kandidate (?esto uranjene ina?ice paketa koje jo? nisu slu?beno izdate ili pak slu?beno izdati paketi u procesu testiranja) za preostale repozitorije. Sljede?i testing repozitoriji postoje:
- testing paketi koji kasnije ulaze u core i extra
- community-testing paketi namijenjeni za community repozitorij
- multilib-testing paketi za multilib repozitorij
Sli?no kao i distribucija Gentoo, Arch Linux nema prave ina?ice ve? koristi sustav ?ija je zna?ajka neprekidno a?uriranje paketa bez adaptacije za neki specifi?an datum izdavanja (?to je pak slu?aj kod distribucija kao ?to su Ubuntu ili Fedora). Unato? tome, ISO slike se ponekad (u nepravilnim intervalima) a?uriraju s najnovijim paketima.
- (engl.) Slu?beni vodi? za instalaciju Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 29. rujna 2011. (Wayback Machine)